ISRD3 Hrvatska
ISRD3 Hrvatska - International Self-Report Delinquency Study
International Self-Report Delinquency Study (ISRD) je istraživanje o delinkvenciji, viktimizaciji i zlouporabi droga među učenicima 7., 8. i 9. razreda koje je u tijeku. ISRD3 je treće izdanje međunarodnog prikupljanja podataka; započelo je 2013. godine i trenutno je još uvijek u tijeku te ima oko 50 partnera širom svijeta. Širenje ankete u zemljama koje pripadaju srednjoj i istočnoj Europi započelo je u ISRD2 te je nastavljeno dalje u ovom izdanju. Tijekom 2013. godine u Hrvatskoj je po prvi puta provedena od strane Max Planck partnerske grupe za Balkan kriminologiju i spada u djelokrug istraživačkog interesa II: Osjećaji i percepcije (ne)sigurnosti i kriminala.
Prikupljanje podataka provedeno je u proljeće 2013. godine, te tijekom zime 2014. godine. Koristištena je strategija prikupljanja na osnovi grada. Istraživanje je provedeno u gradu Zagrebu, kao glavnom gradu, i u gradu Varaždinu, kao gradu srednje veličine (cjelokupni uzorak: 1744). Terenski rad je proveden uz veliku pomoć studenata volontera i članova MPPG-a, u školskom okruženju među učenicima starim od 12 do 16 godina.
Stvarni upitnik je podijeljen u niz različitih modula. Moduli koje je bilo potrebno ispuniti su obuhvaćali pitanja vezana za osnovne informacije, a posebno obitelj, školu, viktimizaciju, slobodno vrijeme, stav, prekršaje, zlouporabu droga i prethodna iskustva s policijom i kaznenim pravosuđem. Fleksibilan dio obuhvaćao je pitanja vezana uz bande itd. Postoje dvije verzije upitnika ISRD3: olovka-i-papir, kao što se koristilo u Hrvatskoj, i računalna verzija koja se koristi u Bosni i Hercegovini. Obje verzije su identične u dizajnu, a jedina razlika je u načinu popunjavanja upitnika.
ISRD3 projekt ima dva glavna cilja. Prvo, zabilježiti i usporediti razlike, sličnosti i tendencije u delinkventnom ponašanju i viktimizaciji između zemalja. Drugo, ispitati i provjeriti teorijska pitanja vezana za maloljetničku delinkvenciju i viktimizaciju, pritom održavajući važnost za potrebe kreiranja politike. Navedeno je jedan od razloga zašto je Hrvatska sudjelovala u ISRD3, a jedan od dodatnih razloga bio je i nedostatak istraživanja o maloljetničkoj delinkvenciji u zemlji. Daljnji cilj za hrvatski istraživački tim jest dodatno proširiti znanje na području maloljetničke delinkvencije pružajući unakrsnu nacionalnu usporedbu u balkanskoj regiji. Da bi se došlo do boljeg razumijevanja i da bi se unaprijedilo znanje o uzročnosti maloljetničke delinkvencije, ovaj regionalni pristup temelji se na usporedbi zemalja koji pokazuju više sličnosti nego razlika, što se može objasniti njihovom sličnom kulturnom i povijesnom pozadinom. ISRD3 se fokusira na empirijsku integraciju situacijske akcijske teorije, institucionalne teorije anomije i proceduralne teorije pravde. Daljnja područja interesa su teorije društvene kontrole, kriminalna prilika i socijalna dezorganizacija.
Prema izvješću UNODC iz 2008., čini se da je Balkan najsigurnija regija Europe, što se također može zaključiti iz prvih rezultata analize, ali mnogo više podataka treba biti analizirano kako bi se projekt uspješno zaključio.
MPPG kontakt za ISRD3 Hrvatska: Reana Bezić