Mapiranje kriminološkog krajolika Balkana

Jedan od ključnih razloga za utvrđivanje MPPG-a bio je potaknuti kriminološka te kaznenopravna istraživanja diljem Balkana. Takav pothvat trebao bi biti u mogućnosti osloniti se na kriminološko stručno znanje iz same regije, po mogućnosti okupljeno oko zajedničkog koncepta i na dugoročnoj osnovi. Iz tog razloga glavni cilj projekta bio je “mapiranje” kriminološkog krajolika kako bi se otkrili ključni akteri i institucije, njihova područja interesa i stručnog znanja, stanje tehnike na različitim nacionalnim razinama kao i zajednički izazovi na regionalnoj razini. Na temelju prethodnih ispitivanja provođenja kriminoloških znanstvenih istraživanja u regiji osnovna pretpostavka je da je razina koordinirane kriminološke aktivnosti mala ili gotovo nikakva. Upravo je stoga cilj ovog projekta okupiti stručnjake iz svih zemalja u regiji i provesti prvu istraživačku studiju o trenutnom stanju kriminologije i kriminala na Balkanu.

Povodom službenog predstavljanja MPPG-a u Zagrebu u lipnju 2013. godine, skupina istraživača sastala se po prvi put i razgovarala o stanju kriminologije na Balkanu. Prije sastanka svi sudionici pružili su osnovne informacije o kriminologiji i kriminalu u svojim zemljama. Ova “pilot studija”, zajedno s temama koje su se pojavile tijekom rasprave, koristila se za gradnju “smjernica” za istragu kriminologije i kriminala u svih 14 zemalja regije. Skupina istraživača s vremenom se pretvorila u mrežu Balkan kriminologije (BCNet), koja se nalazi pod pokroviteljstvom MPPG-a.

Kriminološkim mapiranjem pokrivene su slijedeće teme:

kriminološko obrazovanje:

Povijest i razvoj kriminologije; glavne institucije koje pružaju kriminološko obrazovanje i njihova područja specijalizacije; opis kriminološkog obrazovanja; položaj kriminologije u klasifikacijskom sustavu znanosti; bibliografske podatke o glavnim kriminološkim udžbenicima;

kriminološko istraživanje:

glavne institucije koje provode kriminološka istraživanja i njihova područja specijalizacije; opis kriminološkog istraživanja; odnos između kriminološke teorije i istraživanja i vlade; glavne domaće kriminološke studije koje su provedene; područja koja još nisu dobila odgovarajuću istraživačku pozornost; sudjelovanje u glavnim međunarodnim i europskim istraživanjima; podaci o domaćim kriminološkim časopisima, ili ako ne postoje takvi časopisi, podaci o časopisima u kojima se objavljuju domaći kriminološki članci.

Drugi dio, mapiranje kriminala, koncentrirao se na slijedeće teme:

trendovi kriminala i problemi:

glavni izvori podataka o kriminalu s procjenom pristupa i pouzdanosti; sadašnje razine, trendovi i obrasci kriminala i njihov odnos prema osnovnim sociološko-demografskim varijablama; specifični problemi kriminala u pojedinim državama; politički i medijski stavovi o kriminalu;

kaznenopravni sustav:

osnovne činjenice o sustavu kaznenog pravosuđa; kazneno pravo i postupak, policija, tužiteljstvo, sudovi, uvjetna osuda, zatvori, recidivizam itd.; Utjecaj Europske unije na kaznenopravni sustav; nedavne velike reforme kaznenog zakona; glavni problemi kaznenopravnog sustava i mjere poduzete kao odgovor na te probleme.

O rezultatima projekta prvi put se raspravljalo na prvoj godišnjoj konferenciji MPPG-a u Zagrebu 2014. godine, a rezultati istraživanja objavljeni su kao prvi volumen publikacijske serije MPPG Balkan kriminologije. U rezultatima su se identificirala neka zajednička područja interesa te potencijalna daljnja područja znanstvene i obrazovne suradnje: zajednički BCNet doktorski studij, udžbenik o Balkan kriminologiji, BCNet baze podataka o tome tko je tko, BCNet program istraživanja za Balkan, BCNet bilten i potencijalno čak dnevnik Balkan kriminologije.

MPPG kontakt za Mapiranje kriminološkog krajolika Balkana: Izv.prof.dr.sc. Anna-Marie Getoš Kalac