Odgovornost političkih stranaka za kaznena djela

Odgovornost političkih stranaka za kaznena djela

Ovaj projekt usmjeren je na modele odgovornosti političkih stranaka za kaznena djela. Političke stranke obično se uključe u nasilje (npr. ugnjetavanja u totalitarnim režimima, zločin iz mržnje ekstremističkih političkih stranaka itd.), organizirani kriminal (npr. političke stranke djeluju kao teroristička organizacija ili surađuju s mafijom) i ilegalna tržišta (npr. političke stranke ponekad potiču transakcije u sivoj zoni za svoje političke kampanje).

U travnju 2012. godine, hrvatski je županijski sud započeo suđenje protiv jedne od dviju glavnih političkih stranaka u Hrvatskoj, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Državno odvjetništvo optužilo je Sanadera, HDZ i nekoliko pomagača za urotu i zlouporabu ovlasti putem ilegalnih transakcija s tvrtkom Fimi Media i primanjem nezakonitih donacija, u razdoblju između 2003. i 2009. godine, kroz koje je HDZ ilegalno stekao najmanje 31.6 milijuna kuna (4.1 milijun Eura), dok je i sam Sanader ilegalno stekao najmanje 15 milijuna kuna (2 milijuna Eura). Dana 11. ožujka 2014. godine, HDZ je osuđen i kažnjen sa 5 milijuna kuna (650,000 Eura), te mu je naređeno da plati 24.2 milijuna kuna (3.1 milijun Eura) za odštetu. Slučaj HDZ-a, koji je trenutno u žalbenom postupku, koristi se za empirijsku i kritičku procjenu modela odgovornosti političkih stranaka za kaznena djela.

Međutim, slučaj HDZ-a ostaje izoliran primjer u komparativnoj perspektivi. U većini zemalja, teško je ili nemoguće pripisati kaznenu odgovornost političkim strankama. To je uglavnom zbog zakonskih prepreka za progon ili osudu političkih stranaka, ili zbog nedostatka volje kod zakonodavnih tijela da povedu kazneni postupak i smatraju političke stranke kazneno odgovornima. U takvom stanju stvari jest neki paradoks. Naime, političke stranke imaju najveću odgovornost kada se uređuju državne uprave; međutim, one imaju malo odgovornosti kad krše dane ovlasti. Postoje dva glavna razloga za to. Prvi je taj da klasična doktrina kaznenog prava odbacuje mogućnost držanja kolektiva kazneno odgovornim. Drugo jest to da su vladajuće političke stranke - kao kreatori zakonskih okvira koji reguliraju njihove aktivnosti i imaju u određenoj mjeri politički utjecaj na kaznenopravni sustav - u poziciji smanjiti mogućnost sankcija za nedjela koja su počinile tijekom svog mandata. Ovaj začarani krug stvara stanje „odgovornosti bez odgovornosti“, odnosno pruža snagu i funkcije političkim elitama, ali je rizik od sankcioniranja svog nedoličnog ponašanja minimalan.

Rezultati ovog projekta do sada su pokazali da su uzroci kriminalnih djelovanja političkih stranaka povezani s asimetrijom dvaju sudara interesa: dužnost djelovati za dobrobit naroda protiv volje za moći. Kada je prevladavajući cilj njihovog ponašanja zadovoljiti svoju volju za moć - pokretačku snagu koja koristi sva moguća sredstva za dobiti ili održati političku ili financijsku moć u državi - postoji tendencija da se uključe u kriminalne aktivnosti. Nadalje, kada postoji nedostatak mehanizama kontrole nad obavljanjem političkih stranaka, posebice u nerazvijenim i tranzicijskim društvima, takve postavke pružaju dodatne poticaje za njihov angažman u kriminalnim aktivnostima.

MPPG kontakt za Odgovornost političkih stranaka za kaznena djela: Aleksandar Maršavelski