Restorativna pravda Hrvatska

RJ Hrvatska - Restorativna pravda nakon izricanja sankcija – Podrška i zaštita za žrtve

Hrvatski tim: Izv.prof.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac (voditelj istraživanja), Prof.dr.sc. Mladen Knežević (vodeći istraživač), MPPG kontakt za istraživački fokus II: Reana Bezić (mlađi istraživač).

Partner istraživanja: Ministarstvo pravosuđa RH

Istraživanje koje financira EU “Restorativna pravda na nivou nakon izricanja sankcija: podupiranje i zaštita žrtava” provedeno je u periodu 2013. - 2014. godine. Cilj je bio analizirati restorativnu pravdu kroz dva relativno nova pravca: prvi je, u posebnom okruženju, primjerice, u fazi nakon izvršenja kazne, drugi sa određenim fokusom na implementaciju kao mehanizam koji bi bio orijentiran na žrtve. Glavni partner bila je Schleswig-Holstein Udruga za društvenu odgovornost u kaznenom pravosuđu, postupanje sa žrtvama i počiniteljima (Njemačka). U istraživanju su sudjelovale 21 vladina i nevladina organizacija iz Belgije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Portugala, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. U svim državama dan je značajan doprinos implementaciji direktive Europske Unije (2012/29/ EU).

Direktiva EU iz 2012. godine promiče ostvarenje minimalnog standarda prava, podrške i zaštite žrtava kaznenih djela. Članak 12. Direktive traži uspostavu sigurnosnih mjera i standarda kako bi se spriječila sekundarna viktimizacija u kontekstu medijacije i ostalih mehanizama restorativne pravde. U cilju implementacije takvih mjera sigurnosti i standarda, sastavljen je upitnik o tome koji mehanizmi restorativne pravde postoje ili bi trebali postojati, a da su u najboljem interesu žrtava. Utvrđeno je da trenutno u ispitanim državama, nakon izricanja sankcija, postoji ograničena ponuda mehanizama restorativne pravde. S druge strane, posebice žrtve teških kaznenih djela često imaju potrebu opcije takvih mehanizama kako bi mogli nastaviti dalje. U tom stadiju žrtve imaju više povjerenja u mjere nego ranije u stadiju postupka, gdje postoji bojazan da bi se te mjere mogle zloupotrijebiti kako bi se postiglo izricanje niže kazne. Iako je fokus istraživanja na restorativnu pravdu u zatvorskom okruženju, ostale mjere koje se provode nakon izvršenja kazne nisu bile isključene.

Pristup koji je primijenjen temelji se na kvalitativnoj metodologiji, koja dopušta pristup području restorativne pravde u zatvorima, a koji je u većini zemalja relativno nov. Analiza se fokusirala na dijalog povezujući teoriju i praksu. Metodologija istraživanja omogućila je kreativnu potragu za najboljom mogućom implementacijom restorativne pravde u zatvorima, u kojima postoji niz slučajeva sa različitim pravnim i institucijskim okvirima. Održale su se tri konferencije kao metodološka sredstva za dijagnozu i prikupljanje teorijskog znanja te za prepoznavanje najboljih mjera restorativne pravde država partnera. Studijski posjeti omogućili su direktnu razmjenu informacija među sudionicima projekta. Različite metode i mehanizmi primijenjeni u zatvorima obuhvaćaju pilot projekte medijacije žrtve i počinitelja, konferencije, grupe podrške, treninge empatije žrtava, grupe žrtava, vođene posjete žrtava zatvorima, dijaloge između žrtve i počinitelja, kao i kombinacije tih metoda. Ove metode su kvalitativno procijenjene putem promatranja i vođenje intervjua sa žrtvama kako bi se prikupilo što više informacija o njihovim potrebama i očekivanjima. Navedenim pristupom očekujemo motivirati mjerodavne i provoditelje mjera da učine dostupnima mjere restorativne pravde svima na koje je kazneno djelo imalo utjecaja.

Projekt RJ Hrvatska proveden je u 2 zatvora u Hrvatskoj: kaznionici poluotvorenog tipa u Lipovici-Popovača i zatvoru u Zagrebu. U Hrvatskoj još nema institucija koje bi aktivno radile sa žrtvama i provodile principe restorativne pravde. Izvjesno je da zbog trenutne loše ekonomske situacije neće biti moguća implementacija principa restorativne pravde, u smislu odvojenih funkcionalnih institucija koje bi imale vlastito osoblje. Međutim, Ministarstvo pravosuđa pokazuje interes za ovaj problem i razmatra mogućnost uvođenja RJ u sustav uvjetne kazne koji je već strukturalno veoma dobro organiziran.

Aktivnosti:

tri međunarodne konferencije (Barcelona, Oxford, Kiel
Studijski posjeti zemljama partnerima
RJ – pilot projekti
Trening osoblja

Više informacija na: RJ Homepage

MPPG kontakt za RJ Hrvatska: Izv.prof.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac