WISKOS Hrvatska

Ekonomska špijunaža u Europi (WISKOS Hrvatska)

Fenomen ekonomske špijunaže jednako je difuzan i dvosmislen kao i njegova terminologija. Osim scenarija “klasične” špijunaže od strane obavještajnih agencija druge države, ona također uključuje incidente konkurentne (korporativne) špijunaže, komercijalne špijunaže ili industrijske krađe. Unatoč nekim različitostima u korištenom modus operandi i namjeri iza ovih zločina, svi oni imaju isti cilj, odnosno, krađu informacija ili, u općenitijim uvjetima, ilegalno pribavljanje knowhow-a. Upravo radi toga, ovaj fenomen dijeli obrasce ponašanja koji su poznati iz drugih ilegalnih aktivnosti na tržištu. Navedeno objašnjava i vezu sa istraživačkim fokusom I MPPG-a.

Zločini koji su danas u fokusu imaju mješoviti karakter koji kombinira elemente zločina protiv državne sigurnosti (tradicionalni pristup) i gospodarskog kriminala (moderni pristup). Osim toga, ekonomska špijunaža se nalazi na raskrižju konvencionalnog (fizičkog) kriminala i cyber kriminala. Kao posljedica toga, kazneno je uređenje često fragmentirano. Isto vrijedi i u pogledu nadležnosti i primjenjivih postupovnih pravila, a što ponekad također uključuje aspekte političke svrsishodnosti.

Kao što je nejasna pravna pozadina, tako je i stanje kriminoloških informacija o sektoru. S jedne strane postoji znatno tamno polje koje se često spominje kao dvostruko tamno polje. S druge strane, zbog nejasnoća fenomena, statistički podaci često su nepotpuni, a ponekad i netočni, književnost je oskudna, a nema ni puno ažurnih dostupnih empirijskih istraživanja. Upravo navedeno je razlog zašto MPI za inozemno i međunarodno kazneno pravo (Freiburg, Njemačka) provodi usporedni istraživački projekt WISKOS o ekonomskoj špijunaži (u širem smislu) u Europi koje se financira od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti Njemačke (BMBF) putem svog pritoka financiranja "Građanska sigurnost".

WISKOS će pružiti usporednu “provjeru” situacije u svih 28 zemalja članica EU i Švicarskoj. MPPG je odgovoran za analizu normativnog okvira i praktična pitanja progona i kontrole povezanih pojava u Hrvatskoj. Navedeno, prije svega, uključuje, opis društveno-kulturnog razumijevanja gospodarskog sektora i njegov ustavni status. U tom smislu, situacija u Hrvatskoj je iz komparativnog gledišta od posebnog interesa. Naime, Hrvatska je doživjela značajnu tranziciju iz državne ekonomije na društvo slobodnog tržišta. Osim toga, nedavni ulazak u Europsku uniju donio je daljnje promjene u kontekstu druge tranzicije, odnosno, promjenu od pristupa nacionalnog gospodarstva u sudjelovanje u zajedničkom europskom sustavu tržišta. Što se tiče ovog okvira, analizirat će se normativne odredbe sektora. To uključuje sve relevantne kaznene i ne-kaznene odredbe, proceduralne propise i praksu, kao i prikupljanje dostupnih statističkih podataka.

S obzirom da se u ovim slučajevima radi o različitim potencijalnim modus operandi (vidi gore), treba uzeti u obzir ne samo one odredbe koje se izričito odnose na gospodarsku špijunažu već se eksplicitna pozornost treba privući i na one predmete koji se mogu pojaviti kao “jednostavni” slučajevi cyber računalnog kriminala u kojima se svrha i/ili podrijetlo napada na IT sustav poduzeća ne može razjasniti zbog nedostatka dokaza. S obzirom da će takvi slučajevi rijetko biti kategorizirani kao slučajevi gospodarske špijunaže (barem ne službeno), pravi razmjer pojave podzastupljen je u službenim evidencijama. Jedan od glavnih ciljeva projekta je pružiti realističniju procjenu tih zločina. Nadalje, projekt teži ocjenjivanju učinkovitosti postojećeg sustava. Fokus je i na pravnim i na praktičnim problemima progona, kao i na strategijama prevencije gospodarskog sektora - i međuigri tih različitih aktera.

MPPG kontakt za WISKOS: Dr. Marta Dragičević Prtenjača